Svečanošću u Matici srpskoj Dnevnik obeležio 80 godina postojanja

Svečanošću u Matici srpskoj Dnevnik obeležio 80 godina postojanja

Pre 80 godina, u nedelju 15. novembra 1942. godine, na rotacionom geštetneru, u ilegalnoj štampariji prekoputa Alamškog groblja, u tada Kisačkoj 89, odštampan je, s uredničkim pečatom Svetozara Markovića Toze, prvi broj „Slobodne Vojvodine”, koja je deceniju kasnije ponela ime „Dnevnik“.

Svečanost povodom 80. rođendana našeg lista, za medije retkog jubileja, održana je u Matici srpskoj, gde se do danas čuva prvi broj „Slobodne Vojvodine“, uz prisustvo predsednika Pokrajiske vlade Igora Mirovića, gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića, te brojnih zvanica i ljudi koji su činili i čine današnju redakciju lista.

Prisutnima se obratio generalni direktor kompanije “Dnevnik Vojvodina presDušan Vlaović koji je najavio modernizaciju i ukazao na potrebu da list prati trendove.

„Već ovih dana pripremamo otvaranje elektronske prodavnice preko koje će moći da se poručuje i plate svi oglasi u našem listu, a takođe biće ponuđena i PDF verzija štampanog izdanja na koje će se građani moći da se pretplate na dan, mesec, ili godinu”, najavio je Vlaović.

“Na taj korak smo se odlučili pre svega zbog brojnih poziva iz naše dijaspore, naročito prekookeanske, ali naravno i ljudi iz naše zemlje.  Tako će naši čitaoci već u 21 čas  imati priliku da na svojim kompjuterima, mobilnim telefonima “prelistaju” od prve do poslednje strane svoj omiljeni list”, dodao je Vlaović.

SLO_0081
Foto: Dnevnik/ Slobodan Šušnjević

Prvi broj „Slobodne Vojvodine“ štampan je u partizanskoj bazi kao „organ“ Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Vojvodine i imao je crveno zaglavlje i samo dve stranice.

“Slobodna Vojvodina“, odlukom čitalaca, dobila novo ime i novu boju. Od 1. januara 1953. godine, nosi današnji naziv „Dnevnik“ i štampa se sa plavim zaglavljem. Jedini dnevni list na srpskom jeziku u Vojvodini u proteklih osam decenija štampan je uvek ćirilicom, a samo nakratko i latinicom u tiražu namenjenom severnoj Bačkoj. Posle je taj tiraž pretvoren u list „Hrvatska reč“, a on u „Subotičke novine“. U listu su radili ili još rade 16 književnika, medju njima i petorica akademika. Po sedmorici su dobile nazive ulice u Novom Sadu, kao i u drugim gradovima i naseljima.

Autor: Dnevnik.rs/S. Kovač